Poslovne vijesti - Hrvatska

HEP plete mrežu optičkih kabela za ultrabrzi internet

Ostvare li se ambiciozni planovi vodstva Hrvatske elektroprivrede, već za nekoliko godina većina hrvatskih kućanstava trebala bi biti povezana telekomunikacijskim optičkim kabelima.

Taj HEP-ov projekt – kolokvijalno nazvan “optika do doma” – najavljen je u Zagrebu, a ako se realizira, mogao bi znatno promijeniti odnose na domaćem telekomunikacijskom tržištu.

Takva HEP-ova moderna komunikacijska mreža, naime, trebala bi biti temelj potpune liberalizacije tržišta ultrabrzog interneta i svih pripadajućih usluga, pri čemu vlasništvo nad temeljnom infrastrukturom ne bi imao nijedan od domaćih teleoperatora, već državna kompanija.

Ulog u DWDM

Prvi korak u razvoju takve mreže HEP je napravio tijekom protekle godine kad je 25 milijuna kuna uloženo u primjenu najmodernije tzv. DWDM tehnologije na postojeću magistralnu mrežu. Na taj način 28 hrvatskih gradova povezano je telekomunikacijskim vezama brzine od 100 gigabita po sekundi. Ukupni kapacitet sustava iznosi 8 terabita po sekundi. Taj sustav HEP namjerava koristiti ponajprije za vlastite potrebe upravljanja objektima i elektroenergetskom mrežom, no značajne preostale kapacitete namjerava ponuditi tržištu. Ipak, kako je najavio predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević, cilj kompanije je da u bliskoj budućnosti tu svoju infrastrukturu dovede do potrošača.

– Razvoj optičke mreže nam je iznimno bitan jer je to uvjet za razvoj pametnih mreža, optimiranje potrošnje u sustavu te veću implementaciju pametnih brojila. Posljedica toga je i da stvaramo infrastrukturu nacionalne važnosti, koju će moći koristiti cijeli niz sektora, od javne uprave, preko obrazovnih institucija do telekom operatora – rekao je Koračević.

Njegove najave u dijelu poslovne zajednice vjerojatno će pozitivno odjeknuti iako će neosporno biti onih koji će najavljeni investicijski iskorak HEP-a vidjeti kao još jedan pokušaj države da ulazi u nelojalnu konkurenciju s privatnim sektorom. Posebno bi time mogli biti nezadovoljni u Hrvatskom telekomu koji već dvije godine bezuspješno pokušava dobiti dozvolu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) za ulaganje u optičku infrastrukturu. U HAKOM-u su dosad odbijali HT-u izdati takvu dozvolu, strahujući od daljnjeg povećanja ionako dominantne pozicije koju ta kompanija ima na tržištu.

Bakrena žica u povijest

Sad je u priču ušao HEP, koji osim financijske moći da projekt provede ima i tu prednost što za polaganje novih optičkih kabela diljem države može koristiti i dio svoje postojeće elektroenergetske infrastrukture. Čini se da HEP u poslovnom širenju uživa podršku Vlade. Tako je pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić izrazio zadovoljstvo projektom i činjenicom da “bakrena žica odlazi u povijest”. Konkretne posljedice HEP-ova jakog ulaska na tržište telekomunikacijskih usluga bit će jasnije za nekoliko mjeseci.